Ugovor o javnoj nabavi
Ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor između naručitelja i gospodarskog subjekta za radove, robu ili usluge. Definicija, načela i pragovi u Hrvatskoj 2026.
Ažurirano 5. rujna 2026.
Ugovor o javnoj nabavi naplatni je ugovor koji naručitelj, dakle država, jedinica lokalne samouprave, bolnica, ustanova, javno poduzeće ili drugo tijelo koje se financira javnim sredstvima, sklapa s jednim ili više gospodarskih subjekata radi izvođenja radova, nabave robe ili pružanja usluga. To je najčešći ugovor javne nabave i glavni kanal kojim tvrtke prodaju javnom sektoru.
Kako to funkcionira
Zakon o javnoj nabavi definira ugovor o javnoj nabavi i uređuje postupak njegova sklapanja. Bez obzira na iznos vrijede načela slobode kretanja robe, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, uz načela tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, zabrane diskriminacije, transparentnosti, razmjernosti te učinkovitosti i svrhovitog trošenja javnih sredstava. Naručitelj stoga ne bira dobavljača slobodno: mora opisati predmet nabave, u većini slučajeva objaviti ga i ponude usporediti prema unaprijed objavljenim kriterijima.
Postupak ovisi o procijenjenoj vrijednosti nabave, uključujući sve opcije i obnavljanja. Zakon se ne primjenjuje na nabavu robe i usluga ispod 50.000 eura ni na radove ispod 100.000 eura (verified 2026-09-05, članak 12. Zakona o javnoj nabavi); tada naručitelj provodi jednostavnu nabavu prema vlastitom internom aktu, a iznad 15.000 eura mora je provesti elektronički preko Elektroničkog oglasnika. Iznad tih pragova, a ispod europskih, riječ je o nabavi male vrijednosti. Od 140.000 eura za središnja tijela državne uprave, 216.000 eura za ostale javne naručitelje i 5.404.000 eura za radove provodi se nabava velike vrijednosti s objavom na razini Europske unije. Detalje sadrži stranica o pragovima.
Ugovor o javnoj nabavi razlikuje se od koncesije, kod koje se gospodarski subjekt naplaćuje iz eksploatacije i snosi njezin rizik, te od potpore, koja nije protučinidba za obavljenu uslugu.
Što to znači za tvrtku
Javni sektor je solventan kupac, vezan zakonskim rokom plaćanja, koji nabavlja sve: čišćenje, programsku podršku, radove, edukacije, savjetovanje. Maloj tvrtki nije potrebno nikakvo posebno odobrenje, samo uredno podmirene porezne obveze i doprinose te nepostojanje osnova za isključenje.
U praksi počnite od nabava bliskih vašim kompetencijama i području rada, najčešće od nabava male vrijednosti ili pojedinih grupa unutar veće nabave. Jednom složite dokumentacijski paket koji se ponovno koristi, s izvatkom iz registra, potvrdama, policama i referencama, popunite ESPD i uspostavite svakodnevno praćenje objava.
Primjer
Grad treba izvođača za održavanje zelenih površina oko svojih škola, procijenjene vrijednosti 165.000 eura na tri godine. Iznos je iznad praga primjene zakona, a ispod europskog praga od 216.000 eura: grad provodi nabavu male vrijednosti, objavljuje poziv u Elektroničkom oglasniku javne nabave i odabire lokalnu vrtlarsku tvrtku s osam zaposlenih.
Česta pitanja
Može li obrt ili paušalni obveznik dobiti ugovor o javnoj nabavi?
Da. Svaka fizička ili pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost može se javiti, bez obzira na pravni oblik.
Tko su naručitelji?
Javni naručitelji, od države i jedinica samouprave do ustanova i tijela s javnim ovlastima, te sektorski naručitelji koji obavljaju djelatnosti u vodnom gospodarstvu, energetici, prometu i poštanskim uslugama.
Objavljuje li se svaka javna nabava?
Ne. Ispod praga primjene zakona naručitelj nabavlja prema svojem internom aktu, uz obvezu elektroničke provedbe iznad 15.000 eura i uz načelo svrhovitog trošenja javnih sredstava.