Javna nabava i koncesije

Javnom nabavom u širem smislu nazivaju se svi ugovori kojima javna tijela i pojedini subjekti pod njihovom kontrolom pribavljaju radove, robu i usluge ili nekome povjeravaju obavljanje neke djelatnosti. Obuhvaća dvije velike skupine: ugovore o javnoj nabavi i koncesije.

Kako to funkcionira

Područje uređuju dva glavna propisa. Ugovore o javnoj nabavi uređuje Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22 i 48/26), kojim su u hrvatsko pravo prenesene europske direktive iz 2014. Koncesije uređuje Zakon o koncesijama, uz posebne zakone za pojedina područja poput voda, energetike ili pomorskog dobra. Oba se propisa oslanjaju na ista načela: slobodu kretanja robe i usluga, tržišno natjecanje, jednako postupanje, zabranu diskriminacije, uzajamno priznavanje, razmjernost i transparentnost. Iz njih proizlazi obveza naručitelja da potrebu jasno odredi, da je izloži tržišnom natjecanju na način razmjeran vrijednosti i da svoj izbor obrazloži.

Na strani naručitelja stoje javni naručitelji (država, jedinice lokalne i područne samouprave, ustanove, tijela s javnim ovlastima, pravne osobe osnovane radi zadovoljavanja potreba u općem interesu koje javna tijela financiraju ili nadziru) i sektorski naručitelji, koji djeluju u vodnom gospodarstvu, energetici, prometu i poštanskim uslugama. Na drugoj su strani tvrtke, obuhvaćene pojmom gospodarski subjekt.

Stupanj formalnosti ovisi o vrijednosti. Pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi od 1. rujna 2026. iznose 50.000,00 eura bez PDV-a za robu, usluge i projektne natječaje te 100.000,00 eura za radove; prije toga bili su 26.540,00 i 66.360,00 eura. Ispod njih naručitelj provodi jednostavnu nabavu prema vlastitom općem aktu, ali kroz modul jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave iznad 15.000,00 eura i uz javnu objavu iznad 25.000,00 odnosno 45.000,00 eura. Iznad europskih pragova od 140.000,00, 216.000,00, 432.000,00 ili 5.404.000,00 eura riječ je o nabavi velike vrijednosti, uz objavu u Službenom listu Europske unije.

Što to znači za tvrtku

Javna nabava u Hrvatskoj vrijedi nekoliko milijardi eura godišnje i raspoređena je na tisuće naručitelja, od malih općina do ministarstava. Njezina pravila tvrtke jednako štite koliko ih i obvezuju: naručitelj ne smije odbiti ponudu bez razloga, ne smije pogodovati dosadašnjem dobavljaču niti mijenjati pravila usred postupka, a njegove se odluke mogu osporiti pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.

Za malo poduzeće ključno je pronaći naručitelje i vrste ugovora primjerene njegovoj veličini: nabave podijeljene na grupe, jednostavne nabave, lokalne poslove. Podjela na grupe i potpuna elektronička provedba postupaka upravo su alati kojima se pristup malim tvrtkama olakšava.

Primjer

Županijsko društvo za gospodarenje otpadom u 2026. obnavlja svoje ugovore. Provodi postupak javne nabave za isporuku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, procijenjene vrijednosti 180.000,00 eura bez PDV-a, i zasebno daje koncesiju za upravljanje reciklažnim dvorištem, u kojoj se koncesionar naplaćuje iz prihoda od prodaje sirovina. Oba ugovora pripadaju javnoj nabavi u širem smislu, ali se dodjeljuju po različitim pravilima.

Česta pitanja

Je li javna nabava isto što i ugovor o javnoj nabavi?

Nije. Ugovor o javnoj nabavi jedna je kategorija; širi pojam obuhvaća i koncesije za radove i usluge.

Podliježe li udruga Zakonu o javnoj nabavi?

Samo ako ispunjava obilježja javnog naručitelja, primjerice ako je osnovana za potrebe u općem interesu i pretežno je financira ili nadzire javno tijelo.

Može li se javiti strana tvrtka?

Može. Gospodarski subjekti iz Europske unije imaju jednak pristup, a subjekti iz trećih zemalja ovisno o primjenjivim međunarodnim sporazumima.

Povezani pojmovi

• Ugovor o javnoj nabavi
• Koncesija
• Javni i sektorski naručitelj
• Pragovi u javnoj nabavi
• Gospodarski subjekt, natjecatelj, ponuditelj