Javna nabava i koncesije
Javna nabava i koncesije obuhvaćaju ugovore kojima javna tijela nabavljaju radove, robu i usluge. Načela, hrvatski propisi i što to znači za malu tvrtku.
Glavno tržište: Hrvatska
Ažurirano 5. rujna 2026.
Javnom nabavom u širem smislu nazivaju se svi ugovori kojima javna tijela i pojedini subjekti pod njihovom kontrolom pribavljaju radove, robu i usluge ili nekome povjeravaju obavljanje neke djelatnosti. Obuhvaća dvije velike skupine: ugovore o javnoj nabavi i koncesije.
Kako to funkcionira
Područje uređuju dva glavna propisa. Ugovore o javnoj nabavi uređuje Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22 i 48/26), kojim su u hrvatsko pravo prenesene europske direktive iz 2014. Koncesije uređuje Zakon o koncesijama, uz posebne zakone za pojedina područja poput voda, energetike ili pomorskog dobra. Oba se propisa oslanjaju na ista načela: slobodu kretanja robe i usluga, tržišno natjecanje, jednako postupanje, zabranu diskriminacije, uzajamno priznavanje, razmjernost i transparentnost. Iz njih proizlazi obveza naručitelja da potrebu jasno odredi, da je izloži tržišnom natjecanju na način razmjeran vrijednosti i da svoj izbor obrazloži.
Na strani naručitelja stoje javni naručitelji (država, jedinice lokalne i područne samouprave, ustanove, tijela s javnim ovlastima, pravne osobe osnovane radi zadovoljavanja potreba u općem interesu koje javna tijela financiraju ili nadziru) i sektorski naručitelji, koji djeluju u vodnom gospodarstvu, energetici, prometu i poštanskim uslugama. Na drugoj su strani tvrtke, obuhvaćene pojmom gospodarski subjekt.
Stupanj formalnosti ovisi o vrijednosti. Pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi u 2026. iznose 50.000,00 eura bez PDV-a za robu, usluge i projektne natječaje te 100.000,00 eura za radove. Ispod njih naručitelj provodi jednostavnu nabavu prema vlastitom pravilniku. Iznad europskih pragova od 140.000,00, 216.000,00, 432.000,00 ili 5.404.000,00 eura riječ je o nabavi velike vrijednosti, uz objavu u Službenom listu Europske unije.
Što to znači za tvrtku
Javna nabava u Hrvatskoj vrijedi nekoliko milijardi eura godišnje i raspoređena je na tisuće naručitelja, od malih općina do ministarstava. Njezina pravila tvrtke jednako štite koliko ih i obvezuju: naručitelj ne smije odbiti ponudu bez razloga, ne smije pogodovati dosadašnjem dobavljaču niti mijenjati pravila usred postupka, a njegove se odluke mogu osporiti pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.
Za malo poduzeće ključno je pronaći naručitelje i vrste ugovora primjerene njegovoj veličini: nabave podijeljene na grupe, jednostavne nabave, lokalne poslove. Podjela na grupe i potpuna elektronička provedba postupaka upravo su alati kojima se pristup malim tvrtkama olakšava.
Primjer
Županijsko društvo za gospodarenje otpadom u 2026. obnavlja svoje ugovore. Provodi postupak javne nabave za isporuku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, procijenjene vrijednosti 180.000,00 eura bez PDV-a, i zasebno daje koncesiju za upravljanje reciklažnim dvorištem, u kojoj se koncesionar naplaćuje iz prihoda od prodaje sirovina. Oba ugovora pripadaju javnoj nabavi u širem smislu, ali se dodjeljuju po različitim pravilima.
Česta pitanja
Je li javna nabava isto što i ugovor o javnoj nabavi?
Nije. Ugovor o javnoj nabavi jedna je kategorija; širi pojam obuhvaća i koncesije za radove i usluge.
Podliježe li udruga Zakonu o javnoj nabavi?
Samo ako ispunjava obilježja javnog naručitelja, primjerice ako je osnovana za potrebe u općem interesu i pretežno je financira ili nadzire javno tijelo.
Može li se javiti strana tvrtka?
Može. Gospodarski subjekti iz Europske unije imaju jednak pristup, a subjekti iz trećih zemalja ovisno o primjenjivim međunarodnim sporazumima.